Recept za bolje mentalno zdravlje

Znanstvenici se već dugi niz godina bave proučavanjem dobrobiti vježbanja na zdravlje, a marketinška industrija traženjem najboljeg načina kako doprijeti do ljudi i podići njihovu svijest o važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću.

U posljednjih nekoliko godina poseban naglasak stavlja se na osvještavanje problema pretilosti i sjedilačkog načina života (najčešćeg uzroka deformacija kralježnice – skolioze, kifoze, lordoze, kao i lošeg mišićnog tonusa, što rezultira brojnim ozljedama lokomotornog sustava), povećanog broja srčanožilnih bolesti i bolesti dišnog sustava.

Međutim, osim fizičkih prednosti bavljenja sportom, u posljednjih deset godina svjedočimo i spoznaji da tjelovježba ima značajan utjecaj i u prevenciji različitih emocionalnih problema. Brojni znanstvenici vjeruju da tjelovježba postaje tretman za poboljšanje općeg stanja osobe kod koje se razvio određeni mentalni zdravstveni problem. Uz to, smatraju da tjelovježba pozitivno utječe na naše raspoloženje, prihvaćanje slike o vlastitom tijelu, tjeskobu, samopouzdanje, zadovoljstvo i otpornost na stres.

Iako su visokoprerađeni proizvodi primamljivi, jeftini i brzo se pripremaju, sadrže vrlo mali udio sastojaka koji su vrijedni za naš organizam. Visokoprerađena hrana sadrži visok udio dodanog šećera, zasićenih masti i soli, te istovremeno nizak udio proteina, vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Visokoprerađena hrana, osim visokog udjela zasićenih masti, šećera i soli, obično sadržava i umjetne arome, bojila, emulgatore i razne druge aditive.

Unatoč tome što postoje određeni dokazi o povezanosti konzumacije visokoprerađene hrane i depresije, oni su oskudni u pogledu drugih simptoma koji ukazuju na narušeno mentalno zdravlje, uključujući blagu depresiju i dane u kojima se osoba psihički ne osjeća dobro.

Istraživanje o utjecaju visokoprerađene hrane na mentalno zdravlje

Prema najnovijim podacima, gotovo jedna od pet odraslih osoba živi s psihičkom bolešću. Psihičke bolesti, uključujući depresiju i anksioznost, vodeći su uzroci morbiditeta, invaliditeta i smrtnosti. Istraživači su u nedavno provedenoj studiji mjerili blagu depresiju, broj dana u kojima se osoba ne osjeća psihički dobro i broj anksioznih dana kod 10 359 odraslih osoba u dobi od 18 i više godina.

Zapadnjački tip prehrane i nepovoljni simptomi mentalnog zdravlja

Rezultati studije, objavljeni u časopisu Public Health Nutrition, pokazuju kako su pojedinci koji su konzumirali najveće količine visokoprerađene hrane imali statistički značajno povećanje nepovoljnih simptoma mentalnog zdravlja poput blage depresije i tjeskobe, u usporedbi s onima koji su konzumirali najmanje takve hrane. Rezultati ove studije mogu se preslikati na sve zemlje u kojima prevladava konzumacija visokoprerađene hrane, odnosno „zapadnjačke prehrane“, ističu stručnjaci. Zapadnjački tip prehrane karakterizira visok unos zasićenih masti, dodanih šećera i soli te smanjen unos vlakana. Dobiveni podaci potvrđuju rezultate prethodno provedenih istraživanja o štetnim učincima konzumacije visokoprerađenih proizvoda na simptome psihičkih bolesti, zaključuju znanstvenici.

Redovito vježbajte: Tjelovježba pomaže u povećanju razine endorfina, što može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti.

Držite dobru prehranu: Zdrave prehrambene navike, poput jedenja puno povrća i voća, pomažu u održavanju zdrave ravnoteže živčanog sustava.

Spavajte dovoljno: Dovoljno spavanja osigurava da tijelo i um funkcioniraju ispravno, što može pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja.

Radite na smanjenju stresa: Načini za smanjenje stresa uključuju meditaciju, joga, čitanje ili slušanje glazbe.

Držite se socijalnih kontakata: Čvrsti socijalni vezi pomažu u jačanju osjećaja sigurnosti i sigurnosti, što može pozitivno utjecati na vaše mentalno zdravlje.

Prakticirajte pozitivno razmišljanje: Fokusiranje na pozitivne stvari u životu može pomoći u jačanju osjećaja sreće i zadovoljstva.

Tražite pomoć kada je potrebna: Ne stidite se tražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje, ako osjetite da vam je potrebna. To može uključivati konzultacije s psihologom ili psihijatrom.

Drijemajte

Drijemanje može učiniti čuda za vaše zdravlje, a vi ćete primijetiti učinke tijekom čitavog dana. Povećat će se vaše pamćenje i raspoloženje, a vi ćete se osjećati vrlo opušteno.

Masaža

Masaže su također vrlo koristan način da opustite svoj um i pozitivno djelujete na svoje mentalno zdravlje. Istraživanja su pokazala da masaže podižu raspoloženje i smanjuju tjeskobu.

Pročitajte knjigu

Čitanje knjiga predstavlja način bježanja od stvarnosti. Bilo da volite fantasy, povijesne ili romantične knjige, one vas vode u drugi svijet i opuštaju vaš um na nekoliko sati. Plus, čitanje je odličan način da proširite vokabular i pojačate kreativnost.

Shopping

Ako uživate u kupovini odjeće, otiđite na izlet u neki trgovački centar i šetajte po dućanima. Ovdje vas ne potičemo da trošite novac. Šetnja po modnim dućanima se ne treba pretvoriti u trošenje na nepotrebne predmete koje si ne možete priuštiti. Ne trebate kupiti ništa, a ako baš želite potrudite se da to bude neka sitnica.

Šetnja u prirodi

Samo gledanje na zelenilo može olakšati vaš um. Prošetajte do obližnjeg parka ili ako imate mogućnost otiđite na kratki izlet izvan grada.

Družite se s najboljim prijateljima

Postoji razlog zašto se kaže da je smijeh je najbolji lijek. Nakon što se lijepo nasmijete sa svojim najbližim prijateljima, osjećat ćete se puno bolje. Ljudi su socijalna bića, što je razlog zašto se u društvu dragih ljudi osjećamo opušteno.

Prema istraživanju (Brown, 1978.) koje je provedeno na 5000 studenata koji su sudjelovali na tečaju Mentalno zdravlje, gdje se kao terapija suočavanja s normalnim stresom, prilagođavanja na svakodnevne izazove i prihvaćanja depresije i anksioznosti kao rezultata lošeg planiranja i loših međuljudskih odnosa, koristila tjelovježba i tehnike self-managementa, potvrđena je ranije postavljena teza da je redovita tjelovježba povezana sa značajnim pomakom u sveukupnoj aktivaciji organizma te smanjenju anksioznosti i depresije. Negativni učinci, poput ljutnje, neprijateljstva, umora i inertnosti, bili su znatno smanjeni, a san i spavanje poboljšani. Uz to, stres zbog pisanja ispita iz matematike smanjen je kod gimnazijalaca zahvaljujući satu intenzivnoga kružnog treninga nakon testa, a u grupama koje su nakon testa imale relaksirajući sat književnosti nije primijećeno smanjenje stresa (Klein, 1994.). U određenim istraživanjima pojavljuju se i podaci o mogućnosti smanjenja doze potrebnih lijekova ako se provodi i određeni stupanj tjelovježbe, no nije ih, naravno, moguće potpuno isključiti. U nekim slučajevima pokazano je da se utjecaj antidepresiva na razinu stresa i depresivnih simptoma izjednačio s utjecajem tjelesne aktivnosti nakon šest mjeseci bavljenja tjelesnom aktivnošću.

Ako se osjećamo tjeskobno i uplašeno, aerobne vježbe mogu biti jako korisne, jer takve aktivnosti prisiljavaju vježbača da mijenja ritam disanja, što povoljno utječe na smanjenje neugodnih osjećaja. Kontinuirana aerobna aktivnost kojom se bavimo dulje vrijeme vrlo je dobra i za stvaranje otpornosti na stres i redukciju stresa.Za podizanje raspoloženja nije bitno je li riječ o jednokratnom i kratkotrajnom (npr. oko 30 minuta) ili redovitom (svakodnevno tijekom duljeg razdoblja) vježbanju, jer i jedno i drugo ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. No, da ne bismo raspoloženje samo kratkotrajno popravili, potrebno je redovito vježbati dulje razdoblje.

Vježbanje, bilo jednokratno, kratkotrajno ili dugoročno, svakako ima pozitivne učinke na naše mentalne sposobnosti. Jednokratno vježbanje može pospješiti našu sposobnost planiranja, organiziranja vremena, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje, kratkotrajno vježbanje poboljšava sposobnost učenja, učinkovitost u donošenju odluka i procesuiranje različitih informacija, a redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću u starosti smanjuje mogućnost pojave demencije i obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Izvor: moj-magazin.com